Tokom dvadesetih i tridesetih godina dvadesetog vijeka, u namirnicama su otkrivene tvari čiji je nedovoljan unos dovodio do određenih zdravstvenih problema. Ustanovljeno je da se radilo o grupi srodnih tvari, koje danas poznajemo kao vitamine B kompleksa.
Svaki član porodice vitamina B kompleksa ima posebno blagotvorno djelovanje, ali svima su ipak zajedničke dvije stvari. Prva je da su svi sudjeluju u metaboličkim procesima odgovornim za stvaranje energije iz ugljikohidrata, bjelančevina i masnoća iz hrane. Druga je da se u prirodi uvijek nalaze zajedno. Manjak ili nedostatak jednog ili više njih uvijek na neki način ometa čovjekov energetski metabolizam.
Vitamini B kompleksa su:
- vitamin B1 (tiamin)
- vitamin B2 (riboflavin)
- vitamin B3 (niacin)
- vitamin B5 (pantotenska kiselina)
- vitamin B6 (piridoksin)
- vitamin B7(biotin)
- vitamin B9 (folna kiselina)
- vitamin B12 (kobalamin).
Svi navedeni vitamini se nalaze u životnim namirnicama kao što su: meso, zeleno lisnato povrće, mliječni proizvodi, grah, grašak, kvasac, orašasti plodovi, cjelovite žitarice. Vitamini B kompleksa su topivi u vodi. Blagotvorno djelovanje vitamina B kompleksa na organizam iskazuje se u vidu:
- povećanja energije,
- poboljšanja raspoloženja,
- poboljšanja pamćenja,
- doprinosa zdravlju kože i kose,
- jačanja imunološkog sistema,
- učešća u formiranju zdravih krvnih ćelija itd.
Vitamin B1 (tiamin)
Prvi u nizu vitamina B kompleksa je vitamin B1 ili tiamin. Hronični nedostatak ovog vitamina ispoljava se nastajanjem beri-beri bolesti. Ona je posebno zastupljena u zemljama azijskog kontinenta zbog ishrane pretežno glaziranom rižom. Drugi znakovi manjka vitamina B1 uključuju poremećaj probavnog sistema, gubitak pamćenja, grčenje mišića, učestalo ponavljane infekcije virusom Herpes zoster.
Vitamin B2 (riboflavin)
Nedostatak vitamina B2 u organizmu javlja se u vidu promjena na uglovima usana kao što su raspukline i rane. Pored toga, pojavljuje se crvenilo i otok jezika, osjećaj grebanja i peckanja s unutrašnje strane očnih kapaka, umor očiju, ljuštenje kože oko nosa, čela i ušiju,
pojačano opadanje kose, loš kvalitet noktiju.
Vitamin B3 (niacin)
Nedostatak vitamina B3 u organizmu može se manifestovati u vidu općeg umora, gubitka apetita, pojave mišićne slabosti te različitih problema s kožom i kosom. Nedostatak ovog vitamina za posljedicu može imati i pojavu afti, lošeg zadaha iz usta, nesanice, razdražljivosti, stalne glavobolje i depresije. Hronični nedostatak vitamina B3 uzrokuje bolest koja se naziva pelagra, što u prevodu znači “hrapava koža”.
Vitamin B5 (pantotenska kiselina)
Nedostatak ovog vitamina u organizmu se javlja vrlo rijetko jer je vitamin široko rasprostranjen u hrani.
Vitamin B6 (piridoksin)
Deficit ili nedostatak ovog vitamina izražava se u vidu pojačanog opadanja kose, grčeva u rukama i nogama, smetnji vida, bolova u zglobovima itd.
Vitamin B12 (kobalamin)
Nedostatak vitamina B12 ili kobalamina izražava se promjenama na jeziku koji je purpurno crvene boje, otečen, uz atrofiju jezičnih papila. Najčešći i glavni simptom nedostatka ovog vitamina je pojava perniciozne anemije. Drugi simptomi nedostatka vitamina B12 mogu biti teškoće u hodu i govoru, grčevi u rukama i nogama, problemi sa kosom koja brzo sijedi. U novije vrijeme ga vežu i za pojavu autoimune bolesti štitne žlijezde. Aktivna forma vitamina B12 (metilkobalamin) nalazi se u preparatu MECOBALAMIN.
Vitamin B7 (biotin)
Deficit ili nedostatak biotina manifestuje se smanjenjem metabolizma masti, a izražava se kao bol u mišićima, pojava suhe kože, pojava nesanice i depresije.
Vitamin B9 (folna kiselina)
Nedostatak folne kiseline uzrokuje megaloblastičnu anemiju, ali istovremeni nedostatak vitamina B12, jer ova dva vitamina djeluju udruženo. Drugi znakovi nedostatka folne kiseline se mogu manifestovati kao slab rast, upala jezika, razdražljivost i oslabljena apsorpcija hranjivih tvari u crijevima. Trudnicama se posebno preporučuje adekvatno uzimanje ovog vitamina još i prije začeća, kao i tokom trudnoće.
Budući da su svi ovi vitamini topivi u vodi i da ih svakodnevno izlučujemo preko organa za izlučivanje, glavni pokazatelj nedostatka vitamina ove skupine može biti urin svjetlije boje. Osim ovog načina utvrđivanja nedostatka vitamina B, postoje i laboratorijske pretrage kojima se određuje kvantitativna ili brojčana vrijednost navedenih vitamina u krvi. Na osnovu njih se konkretno može dokazati njihov manjak u organizmu.
Bez obzira na sve gore navedeno, ukoliko je ishrana uravnotežena, rijetko se može desiti da dođe do pojave nedostatka vitamina B kompleksa u organizmu. Ako ishrana nije uravnotežena i ako pripadamo određenoj rizičnoj grupi ljudi, onda možemo osjetiti tegobe zbog manjka vitamina B u organizmu. Vitamine B kompleksa možemo nadoknaditi unosom kvalitetnih dodataka prehrani koji ih sadržavaju, naprimjer Polibevit® B.
Rizične grupe ljudi koje imaju veću mogućnost da obole od hipovitaminoze nekih od vitamina B kompleksa su trudnice, djeca, hronični alkoholičari, osobe s autoimunim bolestima, sportisti tokom intezivnih treninga, ljudi stariji od 50 godina.
Predoziranje vitaminima B kompleksa skoro da i ne postoji i rijetko izaziva letalni ishod. Ipak, neki od neželjenih efekata uzimanja doza većih od preporučenih mogu uključivati vrtoglavicu, bolove u stomaku, proljev, povraćanje itd.