Vitamin D ili kalciferol je još jedan od vitamina topivih u mastima (a netopivih u vodi), pored vitamina A, E i K. Zbog širokog spektra djelovanja na organizam, vitamin D, više od ostalih vitamina, nalikuje hormonu te se očekuje njegova sve veća primjena u svrhu prevencije i liječenja brojnih bolesti.
Oko 80 posto tjelesnih potreba za vitaminom D, ovisno o razini pigmentacije kože koja upija UV svjetlost i stupnju izloženosti suncu, može se zadovoljiti endogenom proizvodnjom vitamina u organizmu. Ta se količina aktivnog oblika vitamina D (kojeg obilježavamo kao D3 i nazivamo kolekalciferol), stvara u koži iz preteče molekule 7 dehidrokolesterola nakon 20 minuta izlaganja nezaštićenih dijelova tijela sunčevoj svjetlosti. Preostali dio može se, u obliku vitamina D3 i vitamina D2 (kojeg nazivamo ergokalciferol), pribaviti iz prehrambenih izvora, ali i iz dodataka prehrani.
Zdravstvene koristi vitamina D
Vitamin D, kalcij i kosti: Vitamin D igra ključnu ulogu u reguliranju kalcija i održavanju razine fosfora u krvi, što su dva važna faktora za održavanje zdravlja kostiju. Potreban nam je vitamin D kako bismo apsorbirali kalcij iz crijeva i spriječili njegovo izlučivanje putem urinarnog sustava. Nedostatak vitamina D kod djece može izazvati rahitis. Kod odraslih, nedostatak vitamina D izaziva osteoporozu i osteomalaciju, odnosno omekšavanje kostiju.
Utjecaj na imunološki sustav: Brojna istraživanja ukazuju na antikancerogeni učinak vitamina D te povezuju njegove više serumske koncentracije s nižom učestalošću karcinoma debelog crijeva i rektuma. U kliničkim studijama, vitamin D pokazao se koristan u smanjenju učestalosti pojave karcinoma dojke. Osim toga, ovaj vitamin povećava otpornost organizma na tuberkulozu i otpornost prema bakterijskim infekcijama. Obećavajući rezultati dobiveni su kod pacijenata oboljelih od autoimunih bolesti, posebno multiple skleroze.
Vitamin D i funkcija probavnog sustava: Uočeno je da pacijenti koji boluju od ulkusa želuca ili duodenuma imaju snižene vrijednosti vitamina D u krvi. Receptori vitamina D nalaze se na površini epitelnih stanica crijeva, posebice u debelom crijevu. Vitamin D održava integritet barijere crijevne sluznice, a njegov manjak rezultira kroničnom disbiozom (poremećajem ravnoteže između dobrih i loših bakterija u crijevima) i potencijalnim prijelazom patogenih produkata crijevnih bakterija iz lumena crijeva u cirkulaciju.
Smanjuje rizik za obolijevanje od gripe: Nedostatak D vitamina povezan je s umorom i lošim raspoloženjem tijekom zime jer manjak sunca obično čini da nam u tim mjesecima manjka vitamina D. Autori studije objavljene u British Medical Journal sugeriraju da veća količina vitamina D u prehrani smanjuje rizik od prehlade, gripe i drugih opasnih infekcija dišnih putova, upale pluća i bronhitisa.
Smanjuje rizik za obolijevanje od dijabetesa: Nekoliko naučnih istraživanja je potvrdilo direktnu vezu između više koncentracije vitamina D u krvi i smanjenog rizika obolijevanja od dijabetesa.
Pozitivno djeluje na zdravlje djece: Niže koncentracije vitamina D povezuju se s povišenim rizikom i težim simptomima atopijskih i alergijskih bolesti kod djece, uključujući astmu, atopijski dermatitis i ekcem. Vitamin D može pojačati protuupalni efekat glukokortikoida, čineći ih potencijalno korisnijim kao terapiju za osobe koji pate od astme otporne na steroidne lijekove.
Prevencija raka: Vitamin D je izuzetno važan za regulaciju rasta stanica i međustaničnu komunikaciju. Neka istraživanja su pokazala da kalcitriol (aktivna forma vitamina D) može usporiti napredovanje raka tako što usporava razvoj novih krvnih sudova u kanceroznom tkivu, čime se povećava uništavanje kanceroznih stanica, smanjuje njihovo širenje i metastaziranje.
Pored ovih najvažnijih funkcija, spomenimo da se nedostatak vitamina D povezuje i s povećanim rizikom pojave kardiovaskularnih bolesti, hipertenzije, multiple skleroze, autizma, Alzheimerove bolesti, reumatoidnog artritisa, astme, svinjske gripe, ali su potrebna dodatna istraživanja kako bi se ova veza potvrdila.
Manjak vitamina D
Panel za dijetetske proizvode, prehranu i alergije Europske agencije za hranu (EFSA) ponudio je pregled istraživanja o unosu vitamina D u dojenčadi i djece. Rezultati pokazuju kako je unos vitamina D u ovoj populaciji nedostatan, uzevši u obzir i uzimanje dodataka prehrani. Nadalje, učestalost manjka vitamina D u dojenčadi i male djece u Europi kreće se od 10 do 30 posto, čak i u populaciji u kojoj je uočena veća učestalost uzimanja vitamina D u obliku dodataka prehrani, što ukazuje da endogena sinteza vitamina D ne može nadomjestiti nedovoljan unos prehranom i dodacima prehrani. Panel je zaključio kako je ukupna opskrba vitaminom D porijeklom iz hrane i endogene sinteze, ovisno o dobu godine, nedovoljna za većinu dojenčadi i male djece koja žive u Europi. Rizične skupine za razvoj nedostatka su: djeca tamnije puti, djeca koja se nedovoljno izlažu suncu, djeca koje pate od kroničnih bolesti jetre, kroničnih bolesti crijeva i kroničnih bolesti bubrega, djeca na terapiji određenim lijekovima poput antiepileptika (fenitoin, karbamazepin) te sistemskih glukokortikoida, pretila djeca (razlog tome moglo bi biti odlaganje vitamina D, topivog u mastima, u višku masnog tkiva).
imptomi manjka vitamina D
Kronična bol u mišićima koja se čini nepovezana s tjelovježbom je jedan od čestih simptoma manjka vitamina D. Zatim, bol u kostima, koju možete prepoznati po tome što zahvaća veće dijelove tijela u usporedbi s mišićnom boli, je čest simptom hipovitaminoze vitamina D. Pored toga, kroničan umor i smanjenje izdržljivosti kod tjelovježbe su mogući fizički simptomi. Od psihičkih simptoma, posebice u zimsko doba, mnogi pate od lošeg raspoloženja koje može prerasti u depresiju, što je djelomično objašnjeno smanjenim izlaganjem sunčevoj svjetlosti. Također, manjak vitamina D može poremetiti miran san i smanjiti njegovu kvalitetu. Drugi mogući simptomi su sporo zarastanje rana, vrtoglavica, ispadanje kose, kardiovaskularni problemi te kronične upale kao posljedica slabog imuniteta.
Kako provjeriti razinu vitamina D?
Jednostavnim krvnim testom možete saznati razinu (25-OH)D, aktivnog oblika vitamina D u organizmu. Danas se u medicinsko-biokemijskim laboratorijima upotrebljava brza i pouzdana
imunokemijska metoda koja koristi precizno mjerenje elektrokemiluminiscencije (tzv. ECLIA) uzorka. Referentne vrijednosti izražavaju se u nmol/L.
Smatra se da postoji manjak vitamina D u djece koja imaju koncentraciju (25-OH)D u krvi nižu od 50 nmol/L, dok se teži deficit vitamina D bilježi u djece s koncentracijom (25-OH)D u krvi nižom od 25 nmol/L.
U znanstvene i kliničke svrhe, Odbor za prehranu Europskog udruženja za pedijatrijsku gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPHAGAN) preporučuje pragmatično određivanje granične vrijednosti (25-OH)D u krvi iznad 50 nmol/L koja ukazuje na adekvatnu vrijednost i koncentraciju (25-OH)D u krvi nižu od 25 nmol/L koja ukazuje na teški deficit vitamina D.
Dnevne potrebe za vitaminom D u djece i odraslih
Djeca do 12 mjeseci – 400 IU (internacionalnih jedinica) ili 10 μg vitamina D
Djeca 1-18 godina – 600 IU ili 15 μg vitamina D
Odrasli do 70 godina – 600 IU ili 15 μg vitamina D
Odrasli preko 70 godina – 800 IU ili 20 μg vitamina D
Trudnice i dojilje – 600 IU ili 15 μg vitamina D
Profilaktično davanje vitamina D3 u djece
Kako bi se kalcij što bolje ugradio u kosti i prevenirala slabija gustoća kostiju te rahitis u ranoj dobi, pokazalo se da je vitamin D poželjno dodavati tijekom cijele prve godine života, te u zimskim mjesecima tokom druge i treće godine života. Nerijetko roditelji misle da tijekom sunčanih dana to nije nužno jer će ga se dovoljno sintetizirati u organizmu, međutim dio kože koji je izložen sunčevoj svjetlosti je mali, a uz to, u ljetnim mjesecima nije dobro dojenče izravno izlagati suncu duže vremena. Prema preporukama stručnih društava u Europi, Americi i kod nas, profilaktička doza vitamina D3 u dojenčadi s kojom se izbjegavaju svi rizici za manjak i njegove posljedice iznosi oko 400 IU/dan, eventualno može biti i veća, ali ne treba prelaziti 1000 IU/dan, što je gornja granica sigurne doze za dojenče bez rizika za suvišak.
Trenutno je dostupno nekoliko farmaceutskih oblika suplemenata vitamina D, u obliku spreja, kapi, tableta i kapsula.
Prednosti oralnog spreja (D3 Spray KID® za djecu i D3 Spray® za djecu i odrasle) su njegova jednostavna i praktična primjena te pogodnost korištenja u novorođenčadi. Osigurava se brza resorpcija vitamina D kroz sluznicu usne šupljine, a ujedno se zaobilazi gastrointestinalni trakt i izbjegavaju eventualni neželjeni efekti koji se mogu javiti kod primjene drugih oblika vitamina D. Sprej je pogodan za korištenje u djece i osoba koje imaju teškoće s gutanjem ili probleme sa želucem ili crijevima jer omogućava gotovo stopostotnu apsorpciju vitamina D u organizam.