Čisti proteini, bilo da su dobiveni iz biljne ili životinjske hrane, vjerovatno imaju slične učinke na ljudsko zdravlje, iako broj aminokiselina u nekim od njih može imati efekte na zdravlje. Neki proteini koji se nalaze u hrani nazivaju se „kompletnim“, što znači da sadrže svih dvadesetak vrsta aminokiselina potrebnih za stvaranje novih proteina u tijelu.
Drugi proteini su „nekompletni“ jer im nedostaje jedna ili više od devet esencijalnih aminokiselina (esencijalni znači da ih naša tijela ne mogu proizvesti, a neophodne su za normalan rast i razvoj pa ih moramo unijeti hranom).
Hrana životinjskog porijekla (meso, perad, riba, jaja i mliječna hrana) obično je dobar izvor kompletnih proteina, dok biljnoj hrani (voće, povrće, žitarice, orašasti plodovi i sjemenke) često nedostaje jedna ili više esencijalnih aminokiselina.
Osobe koje se suzdržavaju od konzumiranja hrane životinjskog porijekla moraju jesti raznovrsnu biljnu hranu koja sadrži proteine kako bi dobili sve aminokiseline potrebne za stvaranje novih proteina. Naprimjer, neke žitarice imaju manjak aminokiseline lizina, kojom obiluju mahunarke, pa njihovom kombinacijom kreiramo „kompletan protein“. Također, mogu se uključiti kompletni biljni proteini iz kvinoje ili chia sjemenki.
