Dugo je bolovao, znala je to javnost cijele Jugoslavije: i baš kao što je decenijama bio „slavno lice“ jugoslovenske kinematografije i u bolesti je uspio povezati rascjepljene umjetničke veze. Oni koji su ga poznavali, a koji su dolazili iz pozorišnog svijeta, uvijek su ga opisivali kao čovjeka širokih pogleda i osobu koja se nije libila priznati kada nešto ne zna ili kada nije u pravu.
Filmski Mustafa Nadarević nešto je neviđeno u kinematografiji bivše Jugoslavije. Bio je dojmljiv u mnogim filmovima ali u Kusturičinom Ocu na službenom putu bio je nenadmašno precizan u opisu čovjeka demonske prirode. Više je Nadarević rekao o načinu na koji UDBA hapsi nego sve historijske knjige koje smo imali priliku pročitati, a Zijo će zauvijek biti najveći negativac bosanske kinematografije. Kad sam prije dvije godine dobio sestričnu, a sebe volim zamišljati kao socijalistu i revolucionara, pomislio sam neću valjda jednom biti Zijo i hapsiti vlastitog zeta, jer toliko je ubjedljivo Mustafa Nadarević odigrao ulogu šure kojem do porodice i sestrine sreće nije mnogo stalo. Nastavak na:
http://balkans.aljazeera.net/vijesti/mustafa-nadarevic-robert-de-niro-jugoslavenskog-filma
Izvor: Al Jazeera
http://balkans.aljazeera.net/