Planiranje ishrane kod šećerne bolesti
AUTOR: dr Valentina Soldat Stanković, specijalista endokrinologije
Ishrana pacijenata koji boluju od dijabetesa tipa 2 bazira se na strogo određenim principima i ključna je za pravilno liječenje ovog oblika šećerne bolesti.
Dijabetes se ne može držati pod kontrolom ako ne vodite računa o tome šta, koliko i kada jedete. Ishrana dijabetičara uključuje sve hranljive namirnice, ali u doziranim količinama u pravilnim vremenskim razmacima.
Uz to, veoma je važna i fizička aktivnost, ako ništa drugo, makar se svakodnevno šetajte minimalno pola sata. Pošto je gojaznost jedan od ključnih faktora za nastanak dijabetesa, obavezno vodite računa o tjelesnoj težini.
Svaka namirnica iz različitih grupa hrane koju jedete ima drugačiji efekat na nivo šećera u krvi. Ali jednostavno rečeno – ugljikohidrati, proteini i masnoće – dakle, sve ono što jedemo, više ili manje, podiže nivo šećera u krvi. Da biste zadržali ovaj nivo u prihvatljivim granicama i izbjegli hiperglikemiju, potrebno je da naučite kako da izbjegnete suviše brzo podizanje nivoa šećera u krvi.
Unos ugljikohidrata kod dijabetičara
Ugljikohidrati su jedna od važnijih kategorija namirnica u ishrani za dijabetičare tipa 2. Oni pružaju energiju za tijelo u obliku glukoze. Glavni cilj liječenja dijabetesa je uspostaviti normalnu regulaciju glukoze u krvi. Najveći utjecaj na povećanje nivoa glukoze u krvi ima upravo unos ugljikohidrata.
Postoje jednostavni i složeni ugljikohidrati. Jednostavni ugljikohidrati su šećeri poput glukoze, saharoze, laktoze i fruktoze. Ovi šećeri se nalaze u rafiniranim šećerima i u voću. Predstavnika složenih ugljikohidrata je škrob, koji se sastoji od većeg broja hemijski povezanih jednostavnijih šećera. Mogu se naći u grahu, orašastom voću, povrću i cjelovitim žitaricama. Složeni ugljikohidrati se smatraju zdravijim jer se sporije probavljaju, što tijelu pruža postojan izvor energije. Također, sadrže dragocjene količine dijetalnih vlakana.
Najveći dio dnevnog energetskog unosa odnosi se na ugljikohidrate. Preporučuju se samo složeni ugljikohidrati, zbog sporije razgradnje i postepene resorpcije glukoze iz probavnog trakta u krv (namirnice s glikemijskim indeksom ispod 50). Oni se nalaze u povrću, voću i žitaricama. Uzimanje jednostavnih šećera nije dobro zbog brze resorpcije iz probavnog trakta i brzog porasta nivoa glukoze u krvi.
Količina ugljikohidrata koja se preporučuje u jednom obroku ili međuobroku ovisi o specifičnim potrebama svakoga dijabetičara. Unos ugljikohidrata najčešće iznosi oko polovine dnevnog energetskog unosa,
Ugljikohidrati se uglavnom mogu pronaći u sljedećim grupama hrane:
− voće
− mlijeko i jogurt
− hljeb, pahuljice, riža, tjestenina
− škrobasto povrće, poput krompira, kukuruza i graha.
Nekoliko praktičnih savjeta za unos ugljikohidrata
− U svaki obrok i međuobrok uključi namirnicu bogatu prehrambenim vlaknima.
− Koristi integralni hljeb ili cjelovite žitarice uz ručak ili kao dio međuobroka.
− Krompir zamijeni smeđom rižom, bulgurom, prosom, ječmom, kvinojom.
− Potraži integralnu tjesteninu umjesto obične.
− U svoju prehranu uključi mahunarke jer su one dobar izvor sporo probavljivih ugljikohidrata i proteina.
− Neka ti obroci obiluju raznolikim svježim povrćem.
Unos masti kod dijabetičara
Unos masti trebao bi se kretati u rasponu od 20 do 35 posto ukupnog unosa energije u danu. Pri tome, preporučuje se što više smanjiti unos zasićenih masnih kiselina i trans-masnih kiselina. Upravo zbog toga, dijabetičarima se preporučuje prilagođena mediteranska prehrana koja obiluje poželjnim izvorima masnoća (nezasićenim masnim kiselinama), poput maslinovog ulja, ribe i orašastih plodova.
Nekoliko praktičnih savjeta za unos masti
− Nastojte ukloniti trans-masne kiseline iz prehrane izbjegavanjem pržene hrane. Umjesto prženja, hranu možete peći, peći na žaru, roštiljati, grilovati ili kuhati.
− Ograničite unos zasićenih masnih kiselina smanjivanjem unosa brze i prerađene hrane. Birajte nemasno meso uključujući perad, ribu, nemasno crveno meso i biljne proteine (mahunarke, orašaste plodove), ribu i mliječne proizvode sa smanjenim udjelom masti, (poput nemasnog sira, obranog mlijeka te proizvoda od obranog mlijeka).
− Koristite tekuća biljna ulja prilikom pripreme hrane (ne loj, maslo, puter i sl).
− Unosite jedan ili više izvora omega-3 masnih kiselina svaki dan – npr. masnija riba, orasi, mljevene lanene sjemenke, laneno ulje.
Unos proteina kod dijabetičara
Uobičajeni raspon unosa proteina iznosi 15 do 20 posto ukupnog unosa energije u danu. Ponekad se savjetuje veći unos proteina, u rasponu 20 do 30 posto ukupnog unosa energije u danu, izuzev kod bubrežnih bolesnika kada ga treba prilagoditi bubrežnoj bolesti.
Nekoliko praktičnih savjeta za unos proteina
− Uključi manje mastan izvor proteina u svaki obrok (220 – 330 g na dan).
− Poželjni izvori proteina su meso peradi (bez kožice), krto meso, riba, jaja, mliječni proizvodi reduciranog postotka masti.
− Pripazi na povećan udio natrija u proizvodima od mesa i biljnim alternativama mesu.
− Proteini bi trebali biti dodatak povrću, voću i cjelovitim žitaricama, a ne cijelo jelo za sebe.
Unos alkohola kod dijabetičara
Odrasle osobe s dijabetesom mogu konzumirati najviše jedno alkoholno piće na dan (za žene), odnosno najviše dva alkoholna pića na dan (za muškarce). Eventualni unos alkohola uvijek bi trebao biti uz obrok, radi smanjivanja rizika od pojave hipoglikemije.
Tehnike planiranja obroka
Sada kada znate nešto više o hranljivim materijama i njihovom uticaju na organizam, vrijeme je da kreirate vaš plan obroka. Sljedeće tehnike mogu da vam posluže kao putokaz.
Planiranje po grupama namirnica
Po ovoj tehnici, hrana za svaki obrok je podijeljena u sljedećih šest grupa:
− mlijeko (ugljikohidrati i proteini)
− povrće (ugljikohidrati)
− voće (ugljikohidrati)
− hljeb i škrobne namirnice (ugljikohidrati)
− meso (proteini i masti)
− masti i ulja (masnoće)
Vaš plan obroka treba da balansira porcije iz svih grupa namirnica za doručak, ručak i večeru.
Generalno gledano, sastav svakog od vaših obroka bi trebalo da izgleda ovako: 50 do 55 posto energetskog/kalorijskog unosa treba da se sastoji od ugljikohidrata, 30 posto od masnoća, a ostatak su proteini.
Brojanje ugljikohidrata
Za ovu tehniku je potrebno da konsultujete nutricionistu koji vam može pomoći da odredite količinu ugljikohidrata koje biste trebali da jedete za svaki obrok ili užinu. Osim toga, kod određivanja željenog kalorijskog unosa, potrebno je obratiti pažnju na eventulno korištenje nekih lijekova, kao i na vaše dnevne fizičke aktivnosti, Time se kreira jedan programirani izbor ugljikohidrata koji su vam dnevno potrebni.
